Porezni modeli obrta: paušal ili dohodak? (2026./2027.)
Analiza tijeka novca i praga isplativosti za paušalni i klasični obrt – ažurirano prema propisima na snazi u srpnju 2026.
⚠️ Što je ispravljeno u odnosu na raniju verziju
- Porezna stopa paušalnog obrta nije 10%, nego 12% – primjenjuje se na poreznu osnovicu koja iznosi 15% gornje granice razreda (jer se 85% primitka priznaje kao normirani rashod). Zbog toga je stvarno (efektivno) opterećenje puno niže od 12% – tekst je ispravljen na svim mjestima gdje je stajalo "10%".
- Naziv poslovne knjige paušalca ispravljen: paušalac vodi Knjigu prometa (KPR), ne "KPI". Knjigu primitaka i izdataka (KPI) vodi klasični obrt na dohodak.
- Stope poreza na dohodak za klasični obrt ostaju 20% i 30% (kao zadane stope), ali od 2024. gradovi i općine same određuju stopu unutar raspona – u 2026. to je u praksi 15%–23% (niža stopa) i 25%–33% (viša stopa), ovisno o mjestu prebivališta obrtnika.
- Za 2027. Vlada je krajem srpnja 2026. objavila izmijenjeni antiinflacijski paket koji mijenja paušalno oporezivanje: obrtnicima s primicima do 40.000 EUR/god. davanja ostaju ista, dok se u višim razredima (gdje se najčešće nalaze trgovci s manjim maržama i visokim prometom) povećavaju i porez i doprinosi. Mjere još nisu usvojene u Saboru – predstoji javno savjetovanje, planirani početak primjene 1.1.2027.
Pregled poglavlja
Paušalni obrt (paušalno oporezivanje)
Koncept
Porez se plaća na fiksne porezne osnovice, bez obzira na stvarne troškove. Poslovni rashodi (nabava, najam, marketing) ne umanjuju poreznu osnovicu – jedino što stvarno plaćate odvojeno su obvezni mjesečni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Porezna obveza / tretman
- Prihodi (primici): paušalni model priznaje se do limita od 60.000 EUR godišnje.
- Doprinosi (mirovinsko/zdravstveno): obvezan mjesečni fiksni trošak, plaća se na propisanu osnovicu (za 2026. mjesečna osnovica iznosi 797,20 EUR, ukupni doprinosi oko 290,98 EUR mjesečno – ne ovise o visini primitaka).
- Poslovni troškovi: NE priznaju se pojedinačno! (kupnja računala, najam ureda, roba, gorivo – sve se plaća iz vaše neto zarade).
- Porezna osnovica i stopa: osnovica je 15% gornje granice vašeg razreda primitaka (jer se 85% primitka paušalno priznaje kao rashod), a na tu osnovicu primjenjuje se stopa od 12%. Prirez se ne primjenjuje – paušalni porez je fiksni tromjesečni iznos.
- Knjigovodstvo: vrlo jednostavno – vodi se samo Knjiga prometa (KPR), iako je dobro voditi i internu evidenciju zaliha/troškova za vlastitu preglednost.
Klasični obrt (oporezivanje na dohodak)
Koncept
Porez se plaća na stvarnu dobit (dohodak): primici minus stvarni, dokumentirani poslovni rashodi.
Porezna obveza / tretman
- Prihodi: nema gornjeg limita (ovo je jedini model za promet iznad 60.000 EUR).
- Doprinosi (mirovinsko/zdravstveno): obvezan mjesečni fiksni trošak (za 2026. mjesečna osnovica za osnovnu djelatnost iznosi 1.295,45 EUR), ali se u godišnjem obračunu priznaje kao rashod koji umanjuje poreznu osnovicu.
- Poslovni troškovi: priznaju se! Svi dokumentirani troškovi vezani uz poslovanje odbijaju se od prihoda prije obračuna poreza (najam, roba, oprema, službeni automobil, režije).
- Osobni odbitak: dodatno umanjuje poreznu osnovicu (za 2026. osnovni osobni odbitak iznosi 600 EUR mjesečno).
- Stope poreza na dohodak: zakonom propisan raspon je 20% na poreznu osnovicu do 60.000 EUR i 30% na dio iznad toga, no od 2024. jedinice lokalne samouprave same određuju konkretnu stopu unutar zadanih granica. U 2026. to znači da niža stopa u praksi varira otprilike 15%–23%, a viša 25%–33%, ovisno o vašem gradu/općini prebivališta.
- Knjigovodstvo: složenije – vode se Knjiga primitaka i izdataka (KPI), Knjiga ulaznih/izlaznih (izdanih) računa, Knjiga dugotrajne imovine (DI), a trgovci dodatno i Trgovačku knjigu (TK).
Određivanje praga isplativosti
Prag isplativosti je točka u kojoj su vaši planirani troškovi/rashodi toliko visoki da je ušteda na poreznoj osnovici (klasični obrt) veća od uštede zbog paušalno niske osnovice i stope (paušalni obrt).
A. Okvirno pravilo
Paušalni obrt ima fiksnu, paušalno priznatu razinu rashoda (85% primitka, bez obzira na stvarne troškove). Kao okvirno pravilo: ako su vam stvarni troškovi poslovanja (bez doprinosa) veći od otprilike 30% do 40% vaših ukupnih prihoda, isplati se s knjigovođom ozbiljno preračunati prelazak na klasični obrt – jer tada priznavanje stvarnih troškova kod dohotka može nadmašiti korist niske paušalne stope.
B. Primjer projekcije troškova
Pretpostavimo da planirate 50.000 EUR godišnjeg prihoda (ispod paušalnog limita od 60.000 EUR).
| Scenarij | Troškovi nabave/režija (bez doprinosa) | Orijentacijska odluka | Obrazloženje |
|---|---|---|---|
| A: niske marže (trgovina) | 25.000 EUR (50% prihoda) | Klasični obrt | Priznavanjem 25.000 EUR troškova drastično smanjujete poreznu osnovicu. Paušalac bi plaćao porez na paušalno utvrđenu osnovicu neovisno o toj razini troškova. |
| B: srednje/visoke marže (usluge) | 8.000 EUR (16% prihoda) | Paušalni obrt | Iako paušalac ne priznaje tih 8.000 EUR pojedinačno, niska paušalna osnovica i manji trošak knjigovodstva u pravilu ga čine povoljnijim izborom. |
| C: promet iznad limita | – | Obvezan klasični obrt | Ako godišnji primici prijeđu 60.000 EUR, gubi se pravo na paušalno oporezivanje neovisno o razini troškova – obvezan je prelazak na dohodak (ili d.o.o.). |
Dodatni faktori pri odlučivanju
A. Poslovni rizik i kreditna sposobnost
- Klasični obrt: budući da plaćate porez na stvarno iskazani dohodak, banke vas tretiraju slično zaposlenima. Ako iskazujete visoku dobit, to poboljšava vašu kreditnu sposobnost.
- Paušalni obrt: u nižim poreznim razredima iskazujete vrlo nisku formalnu "dobit" (jer se ne prati stvarna), što može smanjiti vašu kreditnu sposobnost kod banaka.
B. Iznos dohotka nakon oporezivanja
- Ako ste klasični obrtnik i ostvarite vrlo visoku dobit, dio dohotka oporezuje se višom stopom (25–33%, ovisno o gradu).
- Paušalac uvijek plaća istu nominalnu stopu od 12% na paušalnu osnovicu (unutar limita od 60.000 EUR), što u praksi rezultira niskim efektivnim opterećenjem neovisno o stvarnoj profitabilnosti.
C. Administracija
- Paušalac: knjigovodstvo je minimalno (Knjiga prometa – KPR), možete ga sami voditi, no zakonske obveze (npr. trgovačku evidenciju ako prodajete robu) morate poznavati.
- Klasični obrt: u praksi je gotovo obvezno angažiranje profesionalnog knjigovođe zbog složenijih evidencija (KPI, DI, TK) i godišnje porezne prijave.
Zaključak i preporuka za 2026./2027.
Kada odabrati paušalni obrt?
- Planirate godišnji prihod ispod 60.000 EUR.
- Vaši troškovi (roba, najam, oprema, marketing) čine manje od otprilike 30% vašeg prihoda.
- Trebate najjednostavniji mogući administrativni model.
Kada odabrati klasični obrt?
- Planirate prihod iznad 60.000 EUR (obvezno).
- Imate velike troškove (posebno u trgovini gdje nabavna cijena robe često čini više od 50% prihoda).
- Želite priznati sve poslovne troškove, osobni odbitak i povećati kreditnu sposobnost.
Sljedeći korak
Izradite detaljnu projekciju očekivanih prihoda i svih troškova. Podijelite tu projekciju sa specijaliziranim knjigovođom. Tek na temelju te analize, koja uzima u obzir vašu osobnu poreznu situaciju, možete donijeti konačnu, financijski optimalnu odluku.
Napomena: sve informacije su informativnog karaktera i temelje se na propisima važećim u srpnju 2026. (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti NN 1/20, 16/25, odluke jedinica lokalne samouprave o stopama poreza na dohodak za 2026.). Najavljeni antiinflacijski paket za 2027. u trenutku pisanja nije usvojen u Saboru – tek predstoji javno savjetovanje. Provjerite Narodne novine i Poreznu upravu prije donošenja odluka te se konzultirajte s ovlaštenim knjigovođom.