Blagajnički maksimum kod paušalnog obrta: 5 mitova o kojima možete prestati brinuti

Kako paušalni obrtnik zakonski upravlja gotovinom – bez panike i bez nepotrebnog trčanja u banku (vodič za 2026.)

Kad sam tek otvarala svoj obrt, jedna od stvari zbog koje sam imala najviše upitnika nad glavom bila su pravila o poslovanju gotovinom i tom čuvenom blagajničkom maksimumu.

Sigurna sam da ste i vi od kolega iz d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a čuli priče poput: "Pazi, svaki cent mora ići na račun!", "Moraš pravdati svaki cent iz blagajne!" ili "Sve što naplatiš u gotovini, nosi u banku čim prije!"

Nakon što sam detaljno pročešljala zakon i službena mišljenja Porezne uprave, odahnula sam – i zato želim riješiti ovu vječnu dilemu za sve nas: ne, mi paušalni obrtnici nismo u istom košu s tvrtkama.

1. Što je uopće blagajnički maksimum i koliko iznosi?

Prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/25) i Pravilniku o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/25), svatko tko naplaćuje u gotovini dužan je donijeti vlastitu Odluku o blagajničkom maksimumu. To je jednostavan interni akt kojim sami određujete gornju granicu gotovine koju smijete imati u blagajni na kraju radnog dana.

Zakon postavlja maksimalne limite ovisno o veličini subjekta:

• Mikro subjekti i obrtnici – do 2.000,00 €
• Mali subjekti (do 50 zaposlenih) – do 7.000,00 €
• Srednji subjekti (do 250 zaposlenih) – do 12.000,00 €
• Veliki subjekti – do 15.000,00 €

Ukratko za paušalne obrtnike: naš zakonski strop je 2.000,00 €. Ako imate više poslovnih prostora ili terenskih blagajni, 2.000 € je ukupan zbroj za cijeli obrt, a ne po svakoj blagajni posebno.

2. Koliko dugo gotovina smije stajati ako ne prelazim 2.000 €?

Zamislite situaciju: posao ide svojim tempom, izdajete fiskalizirane račune, ali prođu i dva mjeseca prije nego u blagajni skupite, primjerice, 1.500 € gotovine. Morate li svaki tjedan ili svaki mjesec trčati u banku položiti taj novac?

Zakon o fiskalizaciji ne propisuje nikakav rok (poput "jednom tjedno" ili "svakih 30 dana") za polaganje gotovine na račun, sve dok ukupan iznos ne prelazi vaš doneseni limit (do 2.000 €).

Kada se mora u banku? Tek onog dana kada vaša gotovina u blagajni pređe 2.000 €, taj višak (ili cijeli iznos) dužni ste uplatiti na žiro-račun – istog dana ili najkasnije sljedećeg radnog dana.

Dakle, ako vam treba dva ili tri mjeseca da skupite taj iznos, novac potpuno legalno smije stajati u vašem sefu ili blagajni.

3. Smijem li trošiti zarađenu gotovinu bez da ide na banku?

Ovdje nastaje najveći nesporazum jer se u priči miješaju pravila za firme i za obrtnike.

Kako je u tvrtkama (d.o.o. / j.d.o.o.)? Tvrtka je zasebna pravna osoba. Vlasnik ne smije jednostavno uzeti novac iz blagajne za svoje potrebe – svaka isplata mora se pravdati blagajničkim izvještajima, putnim nalozima ili isplatom dobiti. Zato u pravilu sav utržak moraju nositi u banku.

Kako je kod paušalnih obrtnika? Kod obrta je privatna imovina izjednačena s imovinom obrta. Vi kao vlasnik odgovarate cjelokupnom svojom imovinom, pa se zarada iz obrta zakonski smatra vašim osobnim dohotkom.

Što to znači u praksi:

• Gotovinu smijete koristiti odmah. Kada kupcu izdate i fiskalizirate račun te ga upišete u KPR (Knjigu prometa), taj novac je s porezne strane "čist" i evidentiran.
• Nema bespotrebnog hodanja u banku. Ne morate nositi novac u banku samo da biste ga sutradan podigli natrag kao "akontaciju dohotka". Smijete ga uzeti za privatne potrebe ili njime platiti namirnice na tržnici.
• Važno je samo pokriti davanja. Jedina stvar o kojoj morate voditi računa jest da na poslovnom žiro-računu imate dovoljno sredstava za mjesečne doprinose i kvartalni paušalni porez kad dođu na naplatu.

4. Oprez kod plaćanja računa drugim tvrtkama i obrtima

Iako zarađenu gotovinu možete slobodno trošiti privatno, pripazite ako tom gotovinom želite platiti poslovni račun drugom obrtniku ili tvrtki (npr. kupujete opremu ili materijal za rad):

• Maksimalni limit: gotovinom možete platiti račun drugom poslovnom subjektu do najviše 700,00 € po jednom računu.
• Ako je račun veći od 700,00 €, morate ga platiti bezgotovinski – karticom ili doznakom s poslovnog žiro-računa.

Napomena: ovaj limit vrijedi za gotov novac (novčanice i kovanice). Plaćanje karticom ograničenja nema.

5. Jedina iznimka: blokada računa

Postoji samo jedan scenarij u kojem ova pravila ne vrijede. Ako vam je poslovni žiro-račun u blokadi, ne smijete zadržavati gotovinu u blagajni, čak ni do iznosa od 2.000 €. U tom slučaju sav gotovinski utržak dužni ste bez odgode uplatiti na račun, najkasnije idući radni dan, kako bi se pokrila dugovanja.

Nadam se da vam je ovo razbistrilo nedoumice! Ako imate još neko pitanje oko fiskalizacije, slobodno pišite u komentarima.

Pravni izvor: Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25), čl. 29.–31.; Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/25).