Naplata e-računa i usklađenost (2026.)
Vodič kroz B2B eRačun i B2C fiskalizaciju — od zakonske obveze, preko samog procesa i blagajne, do čestih grešaka i obveze arhiviranja. Sve objašnjeno jednostavno, ali pravno usklađeno za 2026. i 2027.
01 Sažetak i zakon
Da razjasnimo odmah na početku — u Hrvatskoj danas paralelno postoje dva sustava, i oba su obavezna, samo za različite situacije:
Izdavanje eRačuna prema javnom sektoru obavezno je od 1. srpnja 2019. (Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, NN 94/18), putem Servisa eRačun za državu ili informacijskog posrednika.
Vrijedi za sve gotovinske i kartične naplate građanima, a od 1.1.2026. i za sve transakcijske (virmanske) uplate. Nema izuzetaka po načinu plaćanja.
Strukturirani XML (UBL 2.1, prema europskoj normi EN 16931, s hrvatskim proširenjem CIUS-2025). To je elektronički račun — i to NIJE PDF ni skenirani ispis.
Novost je treći sloj — Fiskalizacija 2.0 — koja od 1.1.2026. uvodi obavezan B2B eRačun (prvo za PDV obveznike, potom fazno za sve ostale do 1.1.2027.) uz automatsko izvještavanje Poreznoj upravi u stvarnom vremenu.
02 e-Račun: kako izgleda B2B proces
Kad izdajete eRačun drugom poslovnom subjektu, iza kulisa se odvija nekoliko koraka koje vrijedi razumjeti — čak i ako sve automatski radi vaš softver ili informacijski posrednik.
-
1
Kreiranje strukturiranog XML-a
Vaš program za izdavanje računa (ili informacijski posrednik) pretvara podatke o računu u UBL 2.1 XML dokument, usklađen s normom EN 16931 i hrvatskim proširenjem HR-CIUS 2025. Uz svaku stavku ide i KPD šifra proizvoda ili usluge.
-
2
Digitalni potpis i vremenski žig
Račun se elektronički potpisuje, čime se jamči da nije naknadno mijenjan.
-
3
Slanje preko AS4 mreže
eRačun putuje preko mreže certificiranih pristupnih točaka (informacijskih posrednika, npr. FINA e-Račun) do primatelja. Slanje PDF-a e-mailom za ove svrhe više nije dovoljno.
-
4
eIzvještavanje Poreznoj upravi
Paralelno s razmjenom, fiskalne poruke se automatski šalju Poreznoj upravi putem Centralnog informacijskog sustava (CIS) — s podacima poput OIB-a, iznosa i KPD šifre.
-
5
Prihvat, odbijanje ili storno
Primatelj ima zakonski rok od 5 dana da zaprimljeni eRačun odbije. Ako to ne učini u roku, račun se automatski smatra prihvaćenim. Ispravak se radi isključivo kroz odobrenje (storno), posebnim UBL dokumentom (profil P10, kod 381) koji se referencira na izvorni račun.
03 Fiskalizacija: B2C naplata na blagajni
Kad prodajete robu ili uslugu građaninu (krajnjem potrošaču), pravila su drugačija — tu i dalje vrijedi klasična fiskalizacija u krajnjoj potrošnji (F1.0), samo s proširenim obuhvatom od 2026.
Svaki izdani račun mora se u trenutku izdavanja fiskalizirati — sustav generira JIR oznaku koja potvrđuje da je Porezna uprava zaprimila podatak o prodaji. Od 1.1.2026. ova obveza vrijedi bez obzira plaća li kupac gotovinom, karticom ili uplatom na transakcijski račun.
Bitno je razlikovati: eRačun se ne izdaje građanima. Prema krajnjem potrošaču uvijek ide fiskalizirani račun (F1.0), a eRačun (F2.0) rezerviran je isključivo za B2B/B2G odnose.
04 Analiza grešaka: na što najčešće posrnu poduzetnici
Nakon što postanete obveznik B2B eRačuna, PDF poslan e-mailom više se ne priznaje kao valjano izdan račun — mora ići kao strukturirani eRačun preko propisane mreže.
Fiskalizacija 2.0 obuhvaća i zaprimanje eRačuna, ne samo izdavanje — obje strane transakcije prijavljuju se Poreznoj upravi.
Ako primite pogrešan eRačun i ne reagirate u roku od 5 dana, sustav ga automatski tretira kao prihvaćen — što može zakomplicirati knjigovodstvo.
Stornirani (odobreni) eRačun i dalje ostaje evidentiran kao fiskaliziran u sustavu izlaznih računa — storno ne briše zapis, samo poništava njegov financijski učinak.
Slanje eRačuna privatnoj osobi umjesto fiskaliziranog računa (ili obrnuto) česta je greška kod poduzetnika koji rade i s građanima i s firmama.
Svaka stavka eRačuna mora imati jedinstvenu šifru proizvoda/usluge prema klasifikaciji KPD 2025 — bez nje validacija XML-a najčešće pada.
05 Arhiviranje: koliko dugo se sve čuva?
Zakon o fiskalizaciji (čl. 35) propisuje obavezu čuvanja eRačuna u izvornom strukturiranom (XML) obliku u zakonski propisanom roku. U praksi se ovaj rok često opisuje kao "6+5" — odnosno ukupno oko 11 godina, kada se uzmu u obzir i opći knjigovodstveni rokovi čuvanja poslovne dokumentacije prema Zakonu o računovodstvu.
| Vrsta dokumentacije | Rok čuvanja |
|---|---|
| eRačuni (izvorni XML zapis) | najmanje 6 godina |
| Prateća knjigovodstvena dokumentacija | dodatnih do 5 godina |
| Ukupno u praksi | do 11 godina |
Trebate pomoć oko usklađivanja s Fiskalizacijom 2.0?
Javite se za savjetovanje prilagođeno vašem poslovanju — bilo da tek ulazite u sustav PDV-a ili se pripremate za obveze koje dolaze 2027.
Ovaj vodič je informativne prirode i ne predstavlja pravni niti računovodstveni savjet. Sadržaj se temelji na Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/25), Pravilniku o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/25), Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/18) te tehničkoj specifikaciji CIUS-2025 Ministarstva financija, stanje na dan objave. Rokovi za B2B eRačun uvode se fazno do 1.1.2027. — uvijek provjerite aktualne informacije na stranicama Porezne uprave.