01 Prije nego počneš — što trebaš znati i pripremiti

Paušalni obrt (definicija)

Paušalni obrt znači da plaćaš paušalni porez na dohodak — fiksni godišnji iznos koji ovisi o razredu tvojih primitaka, a nisi u sustavu PDV-a (dok ne prijeđeš godišnji prag primitaka). Ovo je najjednostavniji oblik oporezivanja i zato ga bira većina ljudi koji tek počinju — prema podacima Hrvatske obrtničke komore, preko 60% svih obrta u Hrvatskoj danas posluje upravo po paušalnom sustavu.

Djelatnost (NKD šifra)

Moraš znati koju ćeš djelatnost (ili više njih) registrirati. Svaka djelatnost ima svoju NKD šifru — nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Neke djelatnosti zahtijevaju posebne uvjete (stručna sprema, dozvole, majstorski ispit za vezane obrte), pa to provjeri unaprijed.

Sjedište obrta

Može biti na tvojoj kućnoj adresi ili drugoj adresi. Ako je na kućnoj, treba ti dokaz o vlasništvu ili suglasnost vlasnika (izjava o suglasnosti za korištenje poslovnog prostora, ili ugovor o zakupu ako je prostor u najmu).

Poslovni račun (žiro račun)

Morat ćeš otvoriti poseban poslovni (žiro) račun u banci za svoj obrt. Na njega sjedaju svi prihodi i s njega se plaćaju sve obveze obrta. Zakon dopušta i korištenje privatnih računa, no to se ne preporučuje. Ako koristiš poticaje za samozapošljavanje, isključivo poslovni račun je jedan od uvjeta.

Certifikat za e-Građani

Za pristup sustavu e-Obrt trebat će ti vjerodajnica visoke razine sigurnosti, poput FINA certifikata (e-osobna iskaznica ili USB token) ili mTokena banke. Vrijedi razmisliti i o poslovnom Certilia certifikatu — koristit će ti kasnije u više segmenata poslovanja.

02 Korak po korak kroz e-Obrt sustav

• 1
  Pristup sustavu

  Idi na portal e-Građani (gov.hr). Prijavi se svojom vjerodajnicom (npr. FINA certifikat) i pronađi uslugu "e-Obrt".

• 2
  Pokretanje zahtjeva

  Unutar e-Obrta odaberi opciju "Podnošenje prijave za upis obrta". Sustav te vodi kroz nekoliko koraka.

• 3
  Unos podataka o obrtu

  Naziv obrta (npr. "Ivan Horvat, fotografski obrt"), sjedište (uz suglasnost vlasnika ako je potrebna), djelatnosti prema NKD šiframa, i vrijeme trajanja — upisuje se "neodređeno".

• 4
  Prilozi (digitalno)

  Skeniraj i priloži potrebne dokumente — npr. suglasnost vlasnika prostora, dokaze o stručnoj spremi za vezane obrte.

• 5
  Potpisivanje i slanje

  Pregledaj podatke, digitalno potpiši zahtjev svojom vjerodajnicom i pošalji ga.

• 6
  Bez plaćanja pristojbi

  Ovdje je dobra vijest: od 1. rujna 2021. registracija obrta je potpuno besplatna — upravna pristojba za upis u Obrtni registar je ukinuta. Ne treba ti platiti ništa da bi otvorila obrt.

• 7
  Praćenje statusa

  Nakon obrade od strane ureda za gospodarstvo, rješenje o upisu obrta (obrtnica) stiže u tvoj korisnički pretinac e-Građana. Zakonski rok za izdavanje obrtnice je najviše 15 dana, no u praksi je vrlo često i brže — ponekad već sljedeći radni dan.

03 Nakon otvaranja obrta — što dalje?

Otvaranje poslovnog računa

S rješenjem o upisu obrta ideš u banku i otvaraš poslovni (žiro) račun.

Prijava na Poreznu upravu

Prijavljuješ se za paušalno oporezivanje dohotka putem obrasca RPO (Registar poreznih obveznika). Upis u Obrtni registar i prijava u RPO su dva odvojena postupka — automatska prijava putem e-Obrta nije uvijek zajamčena, pa svakako provjeri u sustavu ePorezna. Rok za predaju RPO obrasca je 8 dana od početka obavljanja djelatnosti.

HZZO i HZMO

Zdravstveno osiguranje (HZZO) aktivira se automatski kroz sustav HZMO-a, no prijavu na HZMO je pametno provjeriti osobno — automatska prijava kroz e-Obrt ili START ponekad ne prođe kako treba. Rok za prijavu je vrlo kratak, svega 24 sata vezano uz početak obavljanja djelatnosti, pa to riješi odmah nakon što dobiješ obrtnicu. Nakon prijave dobit ćeš rješenja od Porezne uprave i HZMO-a o visini mjesečnih doprinosa.

Knjigovodstvo i PO-SD

Vodiš Knjigu prometa (obrazac KPR) — jednostavnu evidenciju svih primitaka. Jednom godišnje, do 15. siječnja za prethodnu godinu, predaješ Poreznoj upravi izvještaj o paušalnom dohotku (obrazac PO-SD). Preporučuje se angažiranje knjigovođe barem za prve korake, u vidu konzultacija i edukacije za daljnje poslovanje.

Fiskalizacija i eRačuni

Obavezna je fiskalizacija gotovinskih računa (fiskalizacija u krajnjoj potrošnji, F1.0). Od 1. siječnja 2026. ta se obveza proširuje na sve načine naplate građanima — uključujući transakcijske uplate, kartice i online plaćanja. Isto tako, obavezno je ugovoriti informacijskog posrednika za zaprimanje eRačuna. Od 1. siječnja 2027. postaje obavezno i izdavanje eRačuna prema drugim poslovnim subjektima (B2B).

04 Imaš konkretno pitanje?

Ako te zanima nešto konkretno o pojedinom koraku ili terminu — slobodno se javi na danijela.maltar@govirtual-md.hr. Rado ću ti pomoći da razjasnimo koji je pravi sljedeći korak za tebe.