Vodič za pokretanje obrta (2026./2027.)

Dobrodošli! Prije nego što krenemo u detalje, važno je razumjeti što je obrt i zašto je to odličan izbor za početak.

Što je obrt?

Obrt je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Ključna razlika u odnosu na tvrtke je da obrtnik za obveze obrta odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Iako ovo zvuči zastrašujuće, kod malih, početnih obrta to je rizik koji se najčešće isplati preuzeti.

Obrt je idealan za one koji planiraju raditi sami – primjerice programeri, dizajneri, prevoditelji ili savjetnici. Odličan je izbor za freelancere i sve one koji su tek na početku svog poduzetničkog puta.

Odredite svoj put

Pitanja za samoprocjenu:

• Kakvu djelatnost želim obavljati? Istražite treba li za nju obrt ili tvrtku (npr. obrt za programiranje, tvrtka za financijske usluge).
• Planiram li raditi sam ili zaposliti radnike? Paušalni obrt je idealan za rad bez zaposlenika.
• Koliki prihod očekujem u prvoj godini? Ako je ispod 60.000 €, paušalni obrt je logičan izbor zbog jednostavnosti.

Slijedeći korak je razumijevanje papirologije. Ovo je nekome možda najdosadniji, ali ipak i najvažniji dio!

Korak po korak do registracije

1. Pripremite dokumente

• Osobna iskaznica
• Dokaz o stručnoj spremi (ako je djelatnost vezana uz to)
• Prijedlog naziva obrta (provjerite na webu ima li već takvog imena)

2. Podnesite zahtjev

To možete učiniti na dva načina:

• Osobno: u Uredu državne uprave, odjelu za gospodarstvo, u vašoj županiji.
• Online: putem sustava e-Obrt ili Start aplikacije, za što vam je potrebna e-Osobna iskaznica ili FINA certifikat.

3. Dobijte rješenje i pečat

Kada dobijete rješenje, obrt je i službeno otvoren. Izrada pečata nije obavezna, ali je praktična za potpisivanje dokumenata – trošak je oko 20 €, i uglavnom se isplati.

4. Otvorite poslovni račun

Poslovni račun formalno nije obavezan, ali je odvojen od privatnog i pruža bolji uvid u financije. Možete ga otvoriti u banci po vlastitom izboru.

Porezna uprava i HZMO

Iako se prijava automatski prosljeđuje, preporučuje se posjet Poreznoj upravi i HZMO-u kako biste potvrdili ulazak u sustav. Ako imate potrebne certifikate, to možete odraditi i online.

Što pitati u Poreznoj upravi?

• Potvrdu da ste upisani u sustav paušalnog oporezivanja.
• Datum od kada kreće vaše oporezivanje.
• Način plaćanja poreza (tromjesečne uplate).

Što pitati na HZMO-u?

• Datum od kada kreću mirovinski i zdravstveni doprinosi.
• Iznos mjesečne uplate i broj računa na koji se uplaćuje.

Kao "paušalac", vaša najveća prednost je jednostavnost oporezivanja. Plaćate fiksni iznos koji ovisi o vašem godišnjem prometu, umjesto stvarne dobiti.

Paušalni porez na dohodak

Porez se plaća tromjesečno, do zadnjeg dana svakog tromjesečja (31.3., 30.6., 30.9., 31.12.). Evo pregleda poreznih razreda za 2026. godinu, uz limit od 60.000 €:

Praktični primjer plaćanja poreza

Ako je vaš procijenjeni godišnji prihod između 30.600 € i 40.000 €, plaćate 720 € poreza godišnje (5. razred). To znači da svakog kvartala plaćate 180 € (720 € / 4). Rokovi za uplatu su do 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca – uvijek isti, ne mijenjaju se.

Doprinosi

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju se mjesečno, neovisno o visini vaših primitaka (ako vam je obrt glavna djelatnost). Za 2026. godinu osnovica iznosi 797,20 €, a ukupni mjesečni doprinosi 290,98 €:

• MIO I. stup (mirovinsko, generacijska solidarnost): 119,58 €
• MIO II. stup (kapitalizirana štednja): 39,86 €
• Zdravstveno osiguranje (HZZO): 131,54 €

Kako i kada plaćati?

• Iznos: HZMO/Porezna uprava daju točan iznos mjesečne uplate; svaki doprinos ide na svoj IBAN – česta je greška plaćanje cijelog iznosa na jedan račun.
• Rok: do 15. dana u mjesecu, za prethodni mjesec (npr. uplata za siječanj je do 15. veljače).
• Važnost: plaćanje doprinosa je obavezno i ključno za vaše mirovinsko i zdravstveno osiguranje; kašnjenje povlači zatezne kamate.

Izdavanje računa je nešto što ćete raditi svakodnevno. Kao paušalac ne trebate složene knjigovodstvene sustave, ali od 2026. morate voditi računa o fiskalizaciji.

Fiskalizacija: kad je obavezna?

Od 1.1.2026. na snazi je Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) i Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/25). Ako prodajete robu ili usluge krajnjim potrošačima (B2C) u Hrvatskoj, svaki takav račun mora biti fiskaliziran i dobiti JIR (jedinstveni identifikator računa) – bez obzira plaća li kupac gotovinom, karticom ili virmanom.

Ako izdajete račune isključivo drugim poslovnim subjektima (B2B), fiskalizacija u krajnjoj potrošnji se ne primjenjuje na te račune – no od 1.1.2027. i paušalci su obvezni slati eRačune u domaćem B2B prometu (do tada je dovoljno da ih znate zaprimiti).

Kako ispravno izdati račun (primjer B2B, bez fiskalizacije)

Napomena: ako isti račun izdajete krajnjem potrošaču (fizičkoj osobi izvan obavljanja njezine djelatnosti), on mora sadržavati i JIR, ZKI te QR kod dobiven fiskalizacijom.

Vođenje knjige prometa (KPR)

Knjiga prometa (KPR) jednostavan je popis svih izdanih i naplaćenih računa. Možete je voditi u Excelu ili jednostavnijem softveru. Sastoji se od:

• Rednog broja
• Datuma naplate
• Broja računa
• Opisa usluge
• Iznosa

Primjer unosa

R. broj: 1 · Datum naplate: 15.05.2026. · Broj računa: 1/2026 · Opis: Web dizajn · Iznos: 500 €

Vaše znanje je temelj, ali marketing je alat koji će vam donijeti klijente. Ne morate biti stručnjak, ali morate znati osnove – nije loše poslušati koji webinar i pratiti stručnjake u tom području.

Izgradite svoj brend

Prvi korak je definirati tko ste i što nudite. Odgovorite na ova pitanja i zapišite ih:

• Tko je moj idealan klijent? (npr. mala poduzeća, startupi, pojedinci)
• Koja je moja jedinstvena ponuda? (npr. brza isporuka, specijalizacija za određenu nišu)
• Koje emocije želim da moj brend izaziva? (emocije su te koje prodaju – npr. povjerenje, profesionalnost, kreativnost)

Digitalna prisutnost

• Web stranica/online portfolio: kreirajte jednostavnu, ali profesionalnu web stranicu, sa sadržajem "O meni", "Usluge", "Portfolio" i "Kontakt".
• Društvene mreže: odaberite platformu gdje je vaša publika (npr. LinkedIn za B2B, Instagram za vizualne usluge). Dijelite korisne savjete, primjere rada i odgovarajte na komentare.
• Preporuke: nakon uspješne suradnje, zamolite klijenta za kratku recenziju koju možete objaviti na svojoj web stranici.

Cijena je uvijek teško pitanje. Evo nekoliko savjeta kako doći do prve suradnje i postaviti se na tržište.

Određivanje cijene

Postoji nekoliko modela, ali najjednostavniji je satnica ili fiksna cijena po projektu.

• Cijena po satu: idealna je za početak. Procijenite koliko vam je vremena potrebno za posao i pomnožite sa satnicom (npr. 20 sati × 20 €/sat = 400 €).
• Fiksna cijena po projektu: nakon što ste iskusniji, lakše je definirati fiksnu cijenu (npr. izrada web stranice za 1.000 €, bez obzira na broj utrošenih sati).

Kako izračunati satnicu?

Uzmite u obzir sve troškove (doprinose, internet, softver) i željenu mjesečnu plaću. Podijelite to s brojem radnih sati u mjesecu koliko biste željeli raditi i tako dobijete svoju minimalnu satnicu.

Koraci do prvih klijenata

• 1. Mreža kontakata: pošaljite kratak e-mail prijateljima, obitelji i poznanicima – "Pozdrav, otvorio/la sam obrt za [vaša djelatnost]. Ako poznaješ nekoga kome treba, javi mi."
• 2. "Hladno" slanje e-mailova: istražite tvrtke za koje mislite da trebaju vaše usluge i pošaljite im kratku ponudu s jasnim prednostima za njih.
• 3. Online platforme: registrirajte se na platformama poput Upworka ili Fiverra. Počnite s manjim projektima kako biste izgradili portfolio i recenzije – u početku vam je upravo to prioritet.

Nakon što smo prošli kroz temelje, vrijeme je da se posvetimo konkretnim pitanjima koja se javljaju kako vaš obrt raste.

Tranzicija u sustav PDV-a: kada obrt prijeđe prag od 60.000 €?

1. Pratite prihode: redovito zbrajajte ukupni prihod iz Knjige prometa. Kada se približite iznosu od 60.000 €, budite spremni.
2. Angažirajte knjigovođu: ovo je ključan trenutak – vođenje poslovnih knjiga nakon prelaska više nije jednostavno.
3. Podnesite prijavu za PDV: u Poreznoj upravi podnosite zahtjev za ulazak u sustav PDV-a.
4. Počnite izdavati račune s PDV-om: od datuma ulaska u sustav, na sve svoje usluge morate obračunati PDV (trenutno 25%).

Fiskalizacija 2.0 i eRačuni: stanje u 2026./2027.

Fiskalizacija 2.0 je od 1.1.2026. u punoj primjeni. Ključne promjene koje su već na snazi ili tek dolaze:

• Prošireni krug obveznika: fiskalizacija u krajnjoj potrošnji (B2C) obuhvaća sve načine plaćanja, uključujući transakcijske (virmanske) uplate – bez iznimke od 1.1.2026.
• eRačuni u B2B/B2G prometu: od 1.1.2026. svi poslovni subjekti, uključujući paušalce, moraju moći zaprimiti eRačun; PDV obveznici ih moraju i izdavati.
• Za paušalce (izvan sustava PDV-a): od 1.1.2027. postaje obavezno i izdavanje eRačuna u domaćem B2B prometu (do tada je dovoljno zaprimanje). Potrebno je nabaviti FINA aplikacijski certifikat i odabrati informacijskog posrednika (ili MIKROeRačun, besplatno rješenje za obveznike izvan PDV-a).

Knjigovodstvo: kada je obavezno ili preporučljivo?

Za paušalni obrt vođenje poslovnih knjiga (osim Knjige prometa) nije obavezno, no preporučljivo je angažirati knjigovođu barem za početne konzultacije. Knjigovođa postaje nužan u sljedećim situacijama:

• Kada pređete u sustav oporezivanja po stvarnom dohotku (klasični obrt) ili PDV.
• Kada zaposlite radnika.
• Kada se poslovanje zakomplicira (inozemno tržište, krediti, itd.).

Checklista za otvaranje obrta

Koraci PRIJE otvaranja

• Jasna ideja i djelatnost
• Ime obrta
• Financijski plan
• Istraživanje tržišta

Koraci ZA otvaranje

• Priprema dokumenata
• Podnošenje zahtjeva
• Plaćanje pristojbi
• Dobivanje rješenja
• Izrada pečata (opcionalno)
• Otvaranje poslovnog računa (opcionalno, ali preporučljivo)
• Prijavljivanje u Poreznu (RPO) i HZMO

Nakon otvaranja

• Odabir programa za izdavanje računa spremnog za fiskalizaciju/eRačune
• Vođenje knjige prometa (KPR)
• Izrada prvih računa
• Plaćanje paušalnog poreza i doprinosa
• Marketing i promocija