Naplata e-računa i usklađenost (2026)
Vaš vodič za B2B e-Račun i B2C fiskalizaciju. Odaberite temu kako biste započeli s interakcijom i otkrili detalje.
Opći pregled i zakonska obveza
Ovaj modul daje brzi pregled statusa e-Računa i fiskalizacije u Hrvatskoj. Ključno je razumjeti da je izdavanje e-Računa prema javnom sektoru (B2G) obvezno još od 2019. godine, dok je fiskalizacija obveza za svu naplatu roba i usluga (B2C), uključujući i online naplatu u novoj fazi.
eRačun (B2G)
OBAVEZNO
Preuzimanje i izdavanje prema javnom sektoru (FINA servis ili drugi informacijski posrednik).
Fiskalizacija
OBAVEZNO (B2C)
Vrijedi za sve gotovinske i kartične naplate, a od 01.01.2026. i za sve transakcijske, (virmanske), uplate. Novi Zakon pojačava kontrolu online transakcija.
Format standard
XML (CIUS HR)
Strukturirani format podataka ključan za automatiziranu obradu. To je elektronički račun i izdaje se digitalnim putem. To NIJE PDF.
XML: Zašto PDF više nije dovoljan?
Za početnike, XML (Extensible Markup Language) zvuči komplicirano, ali njegova je svrha jednostavna: omogućiti računalima da savršeno razumiju što piše na računu, bez grešaka.
PDF / Ispis (Fotografija torte)
Lijepo izgleda, ali računalo ne zna što je što. Ručni unos je nužan.
XML (Recept i sastojci)
Strukturirani kod (npr. `
Kako Porezna uprava provjerava e-Račune?
U svijetu e-Računa, revizija je strojna, automatska i radi u stvarnom vremenu. Sva komunikacija ide preko Centralnog Informacijskog Sustava (CIS), kojem Porezna uprava ima pristup.
✉️ Detaljni e-Račun proces (B2B/B2G)
Ovaj modul fokusira se na B2B i B2G transakcije. Kroz dinamičke preklopnike možete vidjeti korak-po-korak proces za izdavatelja i za primatelja e-Računa. Interakcija s tabovima omogućuje brzu promjenu perspektive i razumijevanje cijelog ciklusa.
Proces izdavanja (kao pošiljatelj)
Korak 1: Podaci i XML
Kreiranje računa u Vašem ERP-u ili softveru i konverzija u standardizirani XML format (CIUS HR). Provjera valjanosti podataka (OIB, datumi, KPD).
Korak 2: Autentikacija
Digitalno potpisivanje e-Računa (ako je potrebno) i slanje na platformu Informacijskog posrednika (npr. FINA).
Korak 3: Prijenos
Posrednik provjerava sintaksu i šalje e-Račun primateljevom posredniku ili izravno sustavu.
Korak 4: Povratna informacija
Zaprimanje statusne poruke o uspješnom prijenosu/dostavi ili poruke o grešci (provjeriti Analizu grešaka).
Ključno: KPD (Klasifikacija Proizvoda i Djelatnosti) obveza
Za B2B i B2G e-Račune, XML struktura MORA sadržavati točnu KPD (Clasification of Products by Activity) šifru za svaki artikl ili uslugu. KPD šifra je obvezna za automatizirano knjiženje i usklađenost s državnim standardima. Ako šifra nedostaje ili je neispravna, e-Račun će biti odbijen pri validaciji schematrona.
Proces zaprimanja (kao primatelj)
Korak 1: Preuzimanje
Sustav primatelja (posrednik) preuzima e-Račun u XML formatu. Dostupnost računa u sandučiću (npr. FINA).
Korak 2: Automatska obrada
ERP sustav automatski parsira XML. Uspoređuje se s narudžbom/primkom i provjeravaju se ključni podaci (iznos, PDV).
Korak 3: Validacija i knjiženje
Račun se knjiži samo ako je validan. Ako nije, šalje se poruka o odbijanju pošiljatelju.
Korak 4: Arhiviranje
Obveza elektroničkog arhiviranja (XML, ne samo PDF vizualizacija) sukladno zakonu (minimalno 11 godina, na način da je vaša obveza čuvati 6 godina od isteka godine na koju se isti odnose, a nakon protoka tog roka, Porezna uprava čuva ostalih 5 godina)).
💳 Fiskalizacija 1.0: od gotovine do online naplate (B2C)
Fiskalizacija obuhvaća naplatu roba i usluga krajnjim korisnicima (B2C). Najnovije zakonske izmjene fokusiraju se na digitalnu naplatu i obvezu slanja podataka Poreznoj upravi čak i kod primanja uplata karticama i preko web shopova,od 01.01.2026. i za transakcijske uplate, za koje je prije postojala iznimka.
Faza 1: obveze poslovanja blagajne
Za fiskalizaciju je potreban digitalni certifikat (FINA) i POS ili blagajnički program koji automatski šalje podatke Poreznoj upravi. Bez certifikata, fiskalizacija nije moguća.
Za razliku od e-Računa (B2B/B2G) koji zahtijevaju KPD šifre za robu i usluge, maloprodajni fiskalni računi (B2C) izdani putem blagajni NE MORAJU sadržavati KPD šifre. Ovi računi se fiskaliziraju prvenstveno zbog kontrole prometa, a ne za automatsko knjigovodstveno knjiženje.
Svaki račun, bez obzira na način plaćanja (gotovina, kartica, virman), mora biti fiskaliziran prije izdavanja. Sustav čeka povratni JIR kod od Porezne uprave.
Faza 2: kontrola online transakcija
! Pažnja: novi fokus na Web Shopove
Iznimke za online naplatu se ukidaju ili strože kontroliraju. Potrebna je tehnička prilagodba za automatsko slanje podataka.
- 1.
Web shop integracija: Ako primate uplate karticama preko payment gatewaya, Vaš sustav mora biti u mogućnosti poslati podatke o naplati na fiskalizaciju.
- 2.
Izdavanje računa: Fiskalizirani račun se mora izdati u trenutku naplate. Račun mora sadržavati JIR (Jedinstveni Identifikator Računa).
📈 Analiza i prevencija najčešćih grešaka
Vizualizacija pet najčešćih tehničkih grešaka pri automatskom slanju i zaprimanju e-Računa (XML standard) ili kod Fiskalizacije. Interakcija s grafom pokazuje kritične točke usklađenosti.
Top 5 grešaka u transakciji e-Računa
Prevencija:
Većina grešaka nastaje zbog neispravnog XML schematrona. Redovito testirajte svoj ERP/posrednik sustav prije slanja masovnih računa, posebno nakon softverskih ažuriranja.
🔒 Arhiviranje i sigurnost (11 godina)
Nakon što je e-Račun poslan i zaprimljen, on postaje službeni računovodstveni dokument. Za razliku od papirnatog doba, gdje je bilo dovoljno spremiti ga u registrator, elektronički račun zahtijeva poseban tretman pri čuvanju, jer PDF više nije dovoljan.
Ključna pravila arhiviranja
1. Originalni format (XML)
Morate čuvati XML datoteku eRačuna. Ako sačuvate samo PDF vizualizaciju, niste ispunili zakonsku obvezu jer ste izgubili strukturalne podatke.
2. Rok čuvanja (ukupno 11 godina)
Svi izdani i primljeni računi moraju se čuvati ukupno 11 (jedanaest) godina od godine na koju se odnose. Vi ste obavezni čuvati 6 godina, a Porezna uprava čuva daljnjih 5 godina. (sukladno Općem poreznom zakonu).
3. Integritet arhive
Arhiva mora dokazati da nijedan račun nije mijenjan od trenutka izdavanja, što se osigurava digitalnim potpisom i vremenskim žigom.
Preporuka: Pohrana kod posrednika
Najlakši i najsigurniji način je koristiti uslugu certificiranog Digitalnog Arhiva koju nude Vaši posrednici ili specijalizirane tvrtke.
Oni preuzimaju potpunu zakonsku odgovornost za sigurno i nepromjenjivo skladištenje Vaših XML-ova. Ako se odlučite za samostalno skladištenje, morate imati vlastiti IT sustav koji podržava digitalno arhiviranje prema svim tehničkim i zakonskim standardima RH.
